“Ponudu tvrtke ABC Hrvatska zajednički su odbili EPH, Styria i Adria Media jer je za njih to projekt upitne vrijednosti.” Tako tvrde naime ta tri izdavača, dok sam ja siguran da su ih odbili jer ne žele transparentnost i suočiti se sa poražavajućim brojkama vlastitih naklada.
Suosnivač ABC Hrvatske je HURA, Hrvatska udruga reklamnih agencija, koja je pokrenula projekt s namjerom da se nezavisnom revizijom utvrdi STVARNI broj prodanih primjeraka kako bi oglašivači plaćali reklame u skladu s utvrđenom nakladom novina.
O kredibilitetu ABC sustava govori podatak da je ABC osnovan u Americi 1914 godine, a prisutan je u svim zemljama u kojima postoji marketing kakvog danas poznajemo. ABC Italija provodi reviziju 1000 naslova, ABC Njemačka 1400 naslova, ABC UK 2300 naslova, ABC Austrija 450 naslova, ABC Mađarska 500 naslova, ABC Rumunjska oko 800 naslova dok čak i ABC Srbija revidira preko 90% prodanih naklada dnevnih novina i 85% prodanih naklada magazina. Zašto se boje iste metodologije i pristupa u Hrvatskoj?
EPH i Večernji zajednički izjavljuju u člancima na Jutarnji.hr i Večernji.hr.:
“Već imamo vrlo zabrinjavajući trend odljeva oglasnih budžeta na TV – čak 78 posto bruto vrijednosti u 2009. godini. Ta činjenica čini smiješnim prijeteći ton iza inicijative ABC-a. Može li se išta više odliti na TV?! Ovakav omjer oglašava-nja u korist TV-a ne postoji ni u jednoj razvijenoj zemlji, niti mu alibi mogu biti naklade”.
Dobrodošli u 21 stoljeće! Bravo! Dobro ste primjetili da nema prostora za još veći odljev na TV, ali ima prostora za odljev na Internet i tu vidim itekako potrebnim objavljivanje pravih brojeva naklada pojedinih tiskanih izdanja, pa neka oglašivaći sami odluče gdje žele staviti svoje oglase.
Svjetska praksa oglašivača (agencija) korištenje je podataka o čitanosti ali i nakladi jer su to bitni podatci u media planiranju. Sama činjenica da je suosnivač ABC Hrvatska udruga HURA govori o činjenici da sve relevantne agencije žele i trebaju podatak o stvarnim nakladama. Zar izdavači podcjenjuju inteligenciju i znanje ljudi zaposlenih unutar agencija odlučivajuci u njihovo ime koje podatke zapravo trebaju?
Izdavači tiskovina tvrde kako je pouzdan pokazatelj “čitanost” koji se godinama tretira kao glavni pokazatelj, no ljudi su godinama i stoljećima vjerovali da je zemlja ravna. Dragi vlasnici tradiconalnih medija… E pur si muove
Mišljenja sam da bi online mediji zajedno sa portalima trebali napraviti malo jaču kampanju oglašavanja na tim medijima. Kad sagledamo malo dalje. većine hravtskih umirovljenika ne koristi internet, a opet svakodnevno gledaju TV, a nije problem samo kod njih. Mišljenja sam da Hrvatski puk nije dovoljno informiran glede ne-TV medija, pa pogledajmo koje si TV kuće rade kampanje, koje reklame, a internet, koji bi trebao biti daleko jače zastupljne u tom oglašavnju, ni bu ni be. Dakle jedan masovni pokret bi svakako urodio plodom. Također mislim da nije problem u novcu jer oglašavanje na TV ekranima je daleko skuplje od oglašavanja na internet portalima, blogovima, servisima.
Na internetu se ne mjeri naklada već čitanost (broj jedinstvenih posjetitelja). Slušanost je kriterij za radio, a gledanost za televiziju. Ne razumijem zašto bi se za tisak trebali primjenjivati drukčiji kriteriji?
Možda u HURI znaju.
Na internetu se čitanost sa kućnog računala koji koristi cijela obitelj mjeri kao jedna osoba, dok se za novine koje se donesu doma, računa više osoba. Važno je naglasiti da takvo različito mjerenje direktno utječe na raspodjelu budžeta. S jedne strane se mjeri “čitanost” novina i napuhavaju se brojke i eto bježi se od stvarnih podataka, dotle, dotle se svi drže Gemiusa koji pokazuje nerealno niske brojke. Google Analytics redovito pokazuje više. Mi na internetu smo izgleda malo priglupi što se ne postavljamo kao tisak već biramo mjerenja koja nisu ni točna niti nam idu u prilog kao oglašivačkom mediju. Nije čudo da se na internetu troši samo 1,5% budžeta, dok u nekim zemljama EU ide već i 25% na online.
@Zbunjeni – na Internetu se mjere razni parametri koji na kraju omogućuju kvalitetno media planiranje, znaci npr. osim broja jedinstvenih posjetitelja prati se i broj otvaranja stranica, vrijeme provedeno na istim, ucestalost posjecivanja, pa cak i verzija preglednika sa kojom se korisnik sluzi… Za tisak upravo ne bi trebali biti drugaciji kriteriji jer osim “čitanosti” postoji i parametar “naklada” te on mora biti jedan od pokazatelja kvalitetnog media planiranja. Da, upravo HURA zna zašto bi trebalo konacno uvesti i pracenje putem ABC Audita jer je to GLOBALNA praksa, znaci u SVIM noramlnim zemljama svijeta se koristi i parametar “naklada” a ABC se dokazao kao mjerodavni sustav. Nevjerojatno je da samo hrvatskim izdavacima to nije “jasno” i “nerelevantno” dok je praksa u svijetu drugacija, ili jednostavno imaju razlog nešto skrivati
?
Dobro si to rekao da ima prostora za odljev na Internet.
Svi navedeni tiskani mediji imaju i svoje online projekte i uopce mi nije jasno zasto ne pokusaju prezivjeti promjene tako sto se sto je vise moguce usmjere na nove medije.